Home-Samoan success

Samoan Speech Competition

On the 13th July 2011, myself and two other students from EBIS participated in the Samoan Regional Competition held at the Te Akapuanga Hall in Porirua. We left our school quite early and drove out with our two Samoan Language Teachers and got there just in time. This year the topic we were given to prepare for was - 'Hosting guests at home.'

- Gillian

I was really nervous and scared that I might muck up and go all red. When it was my turn, and got called up I was really really nervous. I was the first person to go in my year group, so it was scary. There were 3 judges, and a lot of schools that entered the competition. This speech competition was for year 7 - 13 students.

- Paige

Below are two of the three speeches performed that day in Porirua. They are both in the Samoan Language, and are about hosting a guest or guests at home. They say 'a child's first teachers are their parents' so before a Samoan child goes to school they learn respect by serving others and being able to host guests in their own home. Here, we are talking about the different ways of how to host guests in our own homes with the emphasis of FA'AALOALO (Respect) in all that we do.

WINNING SPEECH (Year 8 Level - 1st place: Gillian)

E muamua ona ou fa'atulou i le paia fa'atafafa o le Maota o Samoa ua potopoto. Tatou viia le Atua, aua ua tau lau o le fa'amoemoe. Ae se'i aganoa lo'u tulaga, magalo se leo, ae sei ou taumafai e fa'asoa atu i le autu o le fa'amoemoe, e uiga i le taliga o malo i aso uma, i le fale.

O le taliga o malo o aso uma, o se tasi lea o tu ma aga ua masani ai Samoa i totonu o afioaga. Ae maise i totonu o aiga e pei ona i ai le autu. E pei o se me fiafia i se aiga ae tali ni a latou malo. A ta'u loa o le a o atu ni malo i se aiga, e saunia tagata uma, tapena mea uma, teu le fale, o le fanua ma fa'amama mea uma aua le taliga o malo.

O mea lelei uma ma mea fa'apelepele a le aiga e alu i le taliga o malo, e pei o mea nei - taumafa, tupe, e o'o lava i toga. Ae le gata i lea, e foliga fiafia tagata uma, e pei o upu e masani ai 'e mulimuli mai ni ai, ae maona fua i le laufofoga fiafia mai.' I Ie ma le isi, o nei tu ma aga tali malo a si o tatou atunu'u, ua atagia mai ai le alofa le fa'atuaoia o le Samoa. Aua po'o le a le umi e tali ai malo, pe tofafa ai fo'i le aiga, leai se totogi, na'o sina fa'afetai lava.

O le gagana fa'aaloalo lava e fa'aaoga pe a tali malo i le fale, e amata mai lava i le taimi fa'atoai taunu'u ai malo i le fale, ona fa'aaoga lea o le gagana fa'aaloalo. Muamua, e te tautala fa'aaloalo, o lou tu, lou savali, ma le nofo e fa'aaloalo. E feiloa'i i le fa'aaloalo. ''Afifio maia ma tala mai a'ao, Malo le malaga manuia, Malo le soifua ma le lagi e mama.''

A tali fo'i le sua a malo, tasi lena fa'aaloalo. ''Afifio maia ma tala mai aa'o, ua mae'a tapena le taumafutaga aua le taliga o le sua." A o'o fo'i i le taimi e taumavae ai, o le a fo'i malo, o le fa'aaloalo fo'i e fa'amavae ai. E momoli mai fo'i le fa'afetai a malo i le gagana fa'aaloalo. Ua fa'amalieina i le ma'au ma le milosia, ona lulu a'ao lea ma fa'atofa. O se fa'asoa atu lena, se gagana ua sala, alofa ma fa'amagalo. Ia fa'amanuia mai le atua i lenei aso. Ia soifua ma ia manuia.

SPEECH (Year 8 Level - 3rd Place: Paige)

“A’oa’o le tama e tusa ma ona ala, a o'o ina matua e le toe te’a ese ai.”

Ou te fa’atalofa atu i le mamalu ua aofia. Malo le soifua maua ma le lagi e mama. Fai mai le tala a le isi toeaina, o aso fa’apenei o aso le au maua, aua ua i ai le fatu ua ola. O la’u fa’asamoa lea. Ou te fa’afetai foi I le Atua mo lenei aso ua mafai ai ona tatou feiloa’i. O le a ou taumafai I so’u sao I tu ma aga e tatau ona fa’atino ma maitau e tamaiti o le tausaga fitu ma le valu pe a tali ni malo I lou aiga.

A taunu’u atu ni malo I lou aiga, e masani lava ona feiloai ma fa’atalofa e matua.
Fa’ata’ita’iga: Afai o se Faifeau, po’o ni Matai o asiasi mai, po’o se fa’alapotopotoga o tina e o mai, e fua le gagana fa’asamoa mo tagata ia – “Susu mai…..” “Afio mai…..” “Maliu mai….”

Afai o ni tagata masani, uo ma lou aiga, e fa’aaoga le gagana fai so’o po’o le gagana e masani ona tautala I aso uma.
“Ulufale maia….” “Ia o maia….” A’o le tamaititi e nofo ma fa’alogo I le fa’atonuga mai I matua.
O tu ma aga e masani ai tagata Samoa, e tali malo I le iputi po’o le taumafataga. O i e faatinoina ai e le tamaititi le gaseseina o feau, faapei o le tapenaga, sauniga ma le laulauina o le iputi po’o le meaai.

Afai o le taumafataga, e te fai ma sui o matua I le valaauina o malo mo le tausamiga. A uma loa lea, sauni apa fafano ma le solo mo malo, pe a lau lelei. E tatau ona iloa e le tamaititi a’oa’oina I le itu fa’aaloalo. E sulu le ie lavalava, a savali I luma o tagata, tautala I le upu – "TULOU” ma fa’alo’ulo’u le savali. O se fa’ataitaiga lena mo le tagata e tali malo I lona fale. O le taua, ia iloa ma malamalama e le tamaititi le tu fa’aaloalo, po’o lau aganu’u. E iloa le tama ma le teine Samoa I lana tu ma le savali, fa’apea lana tautala. I lo’u ava ma lo’u fa’aaloalo, ou te fa’atulou atu ai i le paia, i se upu ua sala, fa’amagalo le auauna.

“A’oa’o le tama e tusa ma ona ala, a oo ina matua e le toe te’a ese ai.”
SOIFUA!

eZ Publish™ copyright © 1999-2024 eZ Systems AS